Liderke iz Vlade, Skupštine i civilnog društva ujedinjene u stvaranju nove agende rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori

PAKT ZA BUDUĆNOST

November 19, 2024
a group of people posing for the camera
UNDP/Ivan Mandić i Nebojša Perković

Podgorica, 19. novembar 2024. godine  Iako su žene izborile politička, ekonomska i druga prava prije gotovo jednog vijeka – rodno zasnovana diskriminacija predstavlja kontinuirani izazov u Crnoj Gori u svim sferama društva. Žene su i dalje drastično pogođene nasiljem, nedovoljno zastupljene na pozicijama odlučivanja, suočene sa nižim zaradama i ograničenim mogućnostima za napredovanje i profesionalno, i ekonomski, i društveno. Brojne prepreke i nepisana pravila čine da je društvo jednakih šansi još uvijek daleko, zbog čega je neophodno strateški djelovati na konkretan način kako bi se Crna Gora transformisala u što kraćem roku.

To je poruka događaja „Pakt za budućnost“, koji su Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Ženska liderska mreža partnerski organizovali sa ciljem predstavljanja nove agende za rodnu ravnopravnost i unapređenje položaja žena u Crnoj Gori pod sloganom „Pola neba, pola zemlje, pola moći“.

U septembru ove godine, svjetski lideri su, nakon višegodišnjeg inkluzivnog procesa, usvojili Pakt za budućnost, postigavši time najširu međunarodnu saglasnost u posljednjih nekoliko decenija u odgovoru na izazove savremenog doba. Centralno mjesto zauzima rodna ravnopravnost, prepoznajući ključnu ulogu žena u izgradnji održive i pravedne budućnosti. Generalni sekretar UN-a je ovom prilikom naglasio: „Ne možemo graditi budućnost za naše potomke i potomkinje koristeći sisteme koje su osmislili naši preci i pretkinje.“ 

 

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, naglasila je da nas stanje u domenu rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori obavezuje na zajednički rad za stvaranje društva jednakih šansi i mogućnosti nije samo ideja, već konkretna realnost u kojoj će buduće generacije žena i muškaraca uživati u ravnopravnosti. 

Važno je da radimo na kreiranju politika koje osnažuju žene kroz konkretne ekonomske mjere, podsticanje ravnopravnosti na svim nivoima političke participacije, nultu toleranciju na nasilje i promjenu društvenih normi koje ograničavaju društveni potencijal. Neophodno je da na rodnoj ravnopravnosti radimo udruženo, uz uvezivanje predanosti, snage i entuzijazma različitih akterki i aktera na čemu UNDP predano radi duže od deceniju. Stoga mi je danas posebno zadovoljstvo da su žene Crne Gore – iz Vlade, Skupštine i civilnog društva – udruženo krenule u realizaciju Pakta za budućnost u Crnoj Gori. Ponosna sam na njihovo vizionarstvo i liderstvo“, rekla je Paniklova.

Na događaju je poručeno da Ženska liderska mreža djeluje ka razvijanju konkretnih politika u Crnoj Gori koje treba da dovedu do dugoročnih promjena i boljitka u životima žena.

Za smanjenje rodnog jaza u Crnoj Gori, koji je nastao kao viševjekovna nepravda, neophodan je udruženi i konkretan rad kako bi se postigli rezultati poput osnaživanje žena na tržištu rada, na svim mjestima političkog odlučivanja, kao i za suzbijanje rodno zasnovanog nasilja“, kazala je potpredsjednica Skupštine Crne Gore, Zdenka Popović.

 

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević istakla je da rodna ravnopravnost temeljna vrijednost EU, te da Crna Gora kao prva naredna članica  treba da sveukupne reformske procese stavi u funkciju stvaranja pravednijeg društva za sve građane i građanke. 

Ženska liderska mreža snaga je u procesu EU integracije u kojoj pitanje ljudskog kapitala neće biti zanemareno. Znanje, vještine i kompetencije i žena i muškaraca u javnoj upravi i u cjelokupnom društvu biće usmjereno ka zajedničkom cilju – emancipatorskoj transformaciji i članstvu u EU. Crna Gora treba da postane primjer i da svoj doprinos u kreiranju nove generacije evropskih politika“, kazala je Gorčević. 

Poslanica u Skupštini Crne Gore, Aleksandra Despotović, naglasila je da odgovor na dugotrajnu diskriminaciju i neravnopravnost sa kojom se žene suočavaju u Crnoj Gori mora biti organizovan i odlučan. 

Nasilje nad ženama zahtijeva akciju bez odlaganja. Napadi na novinarke i na političarke ukazuju koliko je ovo alarmantno pitanje. Dalje, Crna Gora mora da osvijetli i pitanje žena iz ruralnih područja koje ostaju nevidljive. Jasno je da rodna ravnopravnost nije samo cilj – ona je društvena nužnost i moralna obaveza. Samo kroz udruženo djelovanje možemo dati odgovor na ova kompleksna pitanja“, kazala je Despotović.

Ministarka saobraćaja, Maja Vukićević, naglasila je da kroz ujedinjeno djelovanje i do sada dosta postignuto. „Kad god smo se udruživale, uspješno smo mijenjale zakone. Primjer je Izborni zakon u koji je uvedena kvota kao rezultat zajedničkih napora. I tada je UNDP bio snažna podrška kao i danas. Da bi se osigurao napredak u položaja žena u Crnoj Gori, moramo u kontinuitetu, zajedno podizati razvojnu ljestvicu, a to znači da moramo istovremeno sa mjerama za veću zastupljenost žena uvoditi i standarde i uslove za kreiranje rodno odgovornih politika u svim sferama“, poručila je Vukićević.

 

Profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, Olivera Komar, istakla je ključnu važnost rodne ravnopravnosti kao temelja za razvoj savremenog društva i naglasila da jednakost u odlučivanju i implementacija rodno odgovornih politika osim što su pitanje pravde, takođe su i nužan preduslov za ostvarenje ljudskih prava u punom kapacitetu.

„Paritet na mjestima odlučivanja je nužnost savremenog doba, a politike rodne ravnopravnosti dužnost svih institucija i kreatora politika na svim nivoima. Stoga je pola neba, pola zemlje, pola moći jedina je prava mjera ljudskih prava“, kazala je Komar.

Brojni učesnici događaja, među kojima i brojni članovi i članice Vlade Crne Gore i Skupštine, te civilnog društva, imali su priliku da čuju podatke o položaju žena u Crnoj Gori danas, te ciljevima koji su zacrtani za vrijeme koje dolazi. O sistemskim mjerama, usponima i padovima tokom istorijske borbe za prava i položaj žena u Crnoj Gori, prisutni su mogli da saznaju iz predstave „Politička istorija žena Crne Gore“.