LocationsZajednička kolumna o klimatskim akcijama u Bosni i Hercegovini šefa Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini ambasadora Johanna Sattlera i rezidentne predstavnice Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH Steliane Nedera
Nedjelovanje nije opcija jer imamo samo jednu planetu!
10 June 2022
Sedmica klimatske akcije u BiH
Šta su klimatske promjene? Nesnosne vrućine koje smo imali prije nekoliko dana, kiša i grad koji su padali dan poslije, oluje koje uništavaju cijela naselja, nedostatak snijega u zimskoj sezoni, sve češći požari i temperature koje obaraju rekorde iz godine u godinu. Klimatske promjene su dugoročna promjena u temperaturama i vremenskim obrascima, koje svakodnevno primjećujemo kroz ekstremne vremenske prilike.
Uzroci klimatskih promjena mogu biti prirodni, ali bez sumnje je ljudska aktivnost uzrokovala sadašnje opasne klimatske promjene bez presedana. To je prvenstveno zbog sagorijevanja fosilnih goriva (poput uglja, nafte i plina) i naše bio-industrije koja proizvodi metan. Sve su to plinovi koji zadržavaju toplotu. Svi mi tome doprinosimo svojim načinom života, vožnjom automobila, letenjem, konzumiranjem mesa, potrošnjom električne energije proizvedene ugljem, i sa još puno toga. Ovo nije jednostavno za pojmiti, a tek nije jednostvano pokrenuti promjene.
Od ogromnog je značaja da se hitno djeluje. Na globalnom nivou se poduzima zajednička i do sada najveća saradnju, kako bi se pokrenuo trend ublažavanja klimatskih promjena.
Ono što je potrebno je ništa drugo do sveobuhvatna transformacija ekonomije i stila života širom svijeta. Ova tranzicija se mora dogoditi brzo – u narednih 25 godina – ali tako da bude pravedna i poštena za sve.
Nedjelovanje nije opcija. Iako je njen doprinos globalnim količinama stakleničkih gasova relativno mali, Bosna i Hercegovina ima ekonomiju koja je pet puta energetski intenzivnija od udjela stakleničkih gasova u EU, a mogla bi lako biti mnogo niža.
Ambasador Sattler i rezidentna predstavnica Nedera na akciji čišćenja "Clean Up Hunt" u Tuzli
BiH je jedna od zemalja potpisnica globalnog Pariškog klimatskog sporazuma, kao i Zelene agende EU. Njeni klimatski ciljevi su uvršteni u revidirane Nacionalne utvrđene doprinose (NDC) koji su usvojeni prije godinu dana. Time se BiH obavezala da će smanjiti emisiju stakleničkih gasova za više od jedne trećine do 2030. i skoro dvije trećine do 2050. u poređenju sa nivoima emisije iz 1990. godine. Ovo je ambiciozan ali izvodljiv cilj. Ispunjavanjem ovih klimatskih ciljeva, BiH bi bila bolje pripremljena za članstvo u EU te ispunila prioritete iz okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH. Ujedno, uz javnu i privatnu akciju i podršku, klimatski ciljevi mogu ubrzati digitalni i zeleni ekonomski rast.
Širom svijeta, zelena tranzicija se odvija velikom brzinom. U drugim zemljama, vidjeli smo da takva zelena tranzicija stvara radna mjesta i razvoj. Ekonomija BiH ne može sebi priuštiti da ne prati ove trendove. Ako preduzmemo konkretne akcije, ovo neće predstavljati samo izazov, već i priliku. Kuće sa boljom izolacijom i grijanje zasnovano na obnovljivim izvorima energije i tehnologijama koje manje zagađuju, građani - ali i privatni i javni sektor - mogu imati dobit u vidu manjih troškova za grijanje, čistiji zrak, niže operativne troškove, nova radna mjesta u klimatskim i energetskim sektorima.
Djelovanje s ciljem ublažavanja klimatskih promjena zahtjeva sistemsku podršku za mjenjanje društene svijesti i navika, kao što je na primjer, parlamentarna inicijativa za smanjenje uvoznih taksi na električna vozila. Potrebne tehnologije postoje, kao i veći broj inovacija u tome. Pravi izazov je njihova primijena.
Svjesni smo da su potrebna velika ulaganja i tehnička pomoć. Od sada do 2030. godine za prelazak na proizvodnju zelene energije bit će potrebno oko 17 milijardi BAM. Politika i zakonodavstvo će biti potrebni da podrže tranziciju sa elektrana na ugalj na čistije izvore energije, uključujući, na primjer, kroz reformu zakona na državnom nivou o električnoj energiji i prirodnom gasu i postepenom ukidanju subvencija za ugalj.
BiH ima značajne prirodne resurse i sa pravom vizijom i vodstvom, može u potpunosti da se osloni na održivu energiju – uz ogromne ekonomske koristi! Ovo se ne može postići preko noći, ali ako ne djelujemo sada, tranzicija neće ni započeti.
BiH je upravo ove sedmice učestvovala na godišnjoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Bonu, gdje su se vlade iz cijelog svijeta sastale kako bi sagledale provođenje obaveza preuzetih na COP26 u Glasgovu od prošlog novembra. Vlade su se fokusirale na prednosti zajedničkog rada, a ne samo na izazove i u tom duhu razgovarale su o pripremama za sljedeću konferenciju - COP27 - u novembru 2022. u Šarm el Šeiku, Egipat.
Bosna i Hercegovina ima podršku svojih partnera da ubrza i pojača poduzimanje klimatskih mjera. Radimo sada zajedno da ovaj prijelaz u našu održivu budućnost bude uspješan.
Imamo odgovornost osigurati da buduće generacije žive bez straha od klimatskih promjena i užasnih posljedica koje one mogu donijeti.
Vrijeme je da djelujemo sada! Jer imamo samo jednu planetu.
Konferencija o klimatskoj akciji