LocationsZagonetka otpada: od malih eksperimenata do sistemskih promjena
22 February 2024
Otpad nije naročito misteriozan. U velikom dijelu zemalja u razvoju, pa čak i u razvijenom svijetu, otpad predstavlja izvor svakodnevne frustracije – ali i nešto što se obilato proizvodi bez mnogo razmišljanja, kako u domaćinstvima tako i u privatnom sektoru. U isto vrijeme, svaki prolaznik na ulici može napraviti listu glavnih problema u vezi upravljanja otpadom u svojoj zajednici ili industriji za manje od 60 sekundi. Jedini problem je što se rijetko koga pita.
Ovo je priča o tome kako je Accelerator Lab u Bosni i Hercegovini postavljao mnogim ljudima iz različitih sredina ista pitanja tokom određenog vremena, zašto smo to radili i kako je izgledalo naše putovanje od pikselizovanog pogleda na problem do potpunog razumijevanja sistema.
Korak 1: Signali, pikseli i zrna
Lab je osnovan krajem 2019. godine – do kraja te godine već smo znali da će dobar dio našeg budućeg rada na stvaranju novih vrijednosnih prijedloga za UNDP u Bosni i Hercegovini biti povezan s korištenjem resursa kroz nove pristupe razvoju, bilo kroz mjerenje ekološkog otiska, istraživanje obrazaca potrošnje ili promovisanje održivih stilova života i poslovnih modela. Sve to je bilo dosta novo za rad UNDP-a u zemlji, koji je inicijalno bio orijentisan na tradicionalniji, poznatiji i robusniji razvojni rad. Međutim, naša “skeniranje horizonta” pokazalo je određeni momentum u ovoj oblasti, pa smo posvetili naše prve napore eksperimentisanju s jednokratnom plastikom i – na zahtjev Gradske uprave - problemu otpada od hrane u glavnom gradu Sarajevu.
Ukratko, naš rad prije pandemije bio je koncentrisan na:
a) razumijevanje kako i zašto se jednokratna plastika koristi i odbacuje u radnim zajednicama kao što su kompanije ili škole, i šta bi bilo potrebno da se ova upotreba efikasno eliminiše – razvili smo praktičan alat za pomoć radnim prostorima da se oslobode jednokratne plastike.
Put ovog ekspeimenta ilustrovan je ispod:
Kao izvod iz ovog eksperimenta o tome kako učiniti radne prostore (uključujući zgradu UN-a u Sarajevu) slobodnima od plastike, evo nekih ranijih nalaza o ponašanju i stavovima prema plastici koje je naš tim zabilježio u to vrijeme:
b) testiranje javne svijesti i interesa za aktivnosti po pitanju otpada od hrane, kombinovano s nekim analitičkim radom i angažovanjem tog znanja za kreiranje strategije i akcionog plana Grada Sarajevo za sprječavanje gubitka i otpada od hrane. Putovanje je inicijalno izgledalo ovako:
Nismo znali u to vrijeme, ali ovaj rani, pikselizovani i gotovo nenamjerni fokus na otpad bio je početak višegodišnjeg učenja koje se razvilo u rad na cijelom sistemu.
Eksperiment je počeo s inovacijskim izazovom, "Hrana nije otpad", koji nam je omogućio da saznamo više o inovacijskom ekosistemu zemlje, kao i da uhvatimo puls javnosti o problemu gubitka i otpada hrane. Naučili smo da postoje važni signali o problemu, uključujući hiperlokalna rješenja i aktiviste, ali bilo nam je potrebno mnogo više uvida da bismo razumjeli osnovne uzroke i obim problema.
Paralelno, UNDP BiH Akcelerator Lab je imao sreću da bude uključen u Dizajn studio za kolektivnu inteligenciju koji je vodila Nesta za jednu grupu UNDP Akcelerator Labova koji rade na praksama upravljanja otpadom. Ovaj proces omogućio je našem timu da primijeni metodologiju kolektivne inteligencije za bolje razumijevanje upravljanja komunalnim otpadom na mjestima od interesa i, kao rezultat, duboko uroni u percepcije zajednice o otpadu i mapiranje resursa.
Nismo znali u to vrijeme, ali ovaj rani, pikselizovani i gotovo nenamjerni fokus na otpad bio je početak višegodišnjeg učenja koje se razvilo u rad na cijelom sistemu, savršeno oslikavajući ciklus učenja Labova kako ga je opisao dizajner učenja Mreže početkom 2020:
Korak 2: Skica sistema
U 2020, globalna pandemija je promijenila fokus Laba i odvukla pažnju tima na nove prioritete. Iskoristili smo priliku i proširili naše eksperimente na napore oporavka od pandemije. Na osnovu ranijeg interesa za korištenje resursa i upravljanje otpadom, naša post-pandemijska brza intervencija od tri mjeseca imala je za cilj istražiti modele cirkularne ekonomije za privredni oporavak zemlje. Ova inicijativa posebno je istraživala kako mala i srednja preduzeća na lokalnom tržištu mogu smanjiti ili eliminisati tokove otpada iz proizvodnje ili koristiti otpad kao resurs. Rezultati praktičnog rada s pet lokalnih preduzeća odabranih putem javnog poziva temeljito su promijenili naše razumijevanje angažmana privatnog sektora u cirkularnoj ekonomiji.
Nakon dvije godine od pokretanja naših pilot projekata, procijenili smo njihov uticaj na pojedinačne kompanije. Rezultati su pokazali značajan povrat investicije u većini ciljanih procesa, posebno u prevenciji otpada i ponovnoj upotrebi, rezultirajući značajnim ekološkim koristima. Konkretno, intervencija je podržala ponovnu upotrebu preko 200 tona različitih sekundarnih materijala i, u prosjeku, uzrokovala uštedu energije od oko 12%.
Naš rad na cirkularnim praksama unutar privatnog sektora i prevenciji industrijskog otpada dopunjen je analizom političkog pejzaža u vezi s plastičnim otpadom. Naš cilj bio je doprinijeti proaktivnom kreiranju politika istražujući kako će Direktiva EU o jednokratnoj plastici utjecati na lokalnu ekonomiju. Ovo istraživanje također je obuhvatilo studije slučaja specifičnih kompanija koje se bave plastičnom ambalažom, nudeći praktične uvide u nedostatak pripremljenosti lokalne ekonomije za značajnu promjenu u korištenju resursa i tretmanu plastike u Evropskoj uniji.
Istovremeno, ono što je počelo kao mali eksperiment o gubicima hrane i otpadu evoluiralo je u značajna istraživanja i razvoj politika. Lab i Grad Sarajevo osnovali su Sarajevo Food Lab, neformalnu mrežu zainteresovanih strana za ovu temu. U saradnji s gradskom upravom Sarajeva i Razvojnom agencijom Češke Republike kreiran je prvi dokument o politici i akciji za prevenciju i smanjenje otpada hrane u zemlji.
Također smo podržali prvu procjenu gubitaka hrane duž lanca vrijednosti dva poljoprivredna proizvoda, kako bismo imali dokaze iza tvrdnje da se većina otpada hrane zapravo događa na kraju lanca vrijednosti, posebno u domaćinstvima. Proizveli smo i stratešku notu usmjerenu na sistematsko poboljšanje upravljanja otpadom hrane u zemlji. Jedna od ključnih preporuka bila je uspostava banke hrane, ranije nepostojećeg instrumenta za redistribuciju hrane u zemlji.
Realizacija ovog eksperimenta potaknula je promjenu u našoj perspektivi, vodeći nas do prepoznavanja još jednog aspekta problema otpada hrane – prehrambenog siromaštva. Ono što je počelo kao mali eksperiment za bolje korištenja resursa brzo se pretvorilo u šire pitanje socijalne pravde.
Ukupno prepoznavanje i priznavanje našeg rada na otpadu hrane također je bilo zapaženo: Naša pionirska istraživanja o modelu redistribucije hrane i mapiranje gubitka i otpada hrane u suradnji s Gradom Sarajevo prepoznata su od strane Europske agencije za okoliš kao jedini takav napor predstavljen u pregledu Nacionalnih programa prevencije otpada za Bosnu i Hercegovinu 2021.
Međutim, osobno vjerujem da je najveći doprinos obrisu sistema upravljanja otpadom u zemlji došao od provedbe Inovacijskog izazova o nultom otpadu u susjedstvima. Tokom šest mjeseci 2021. godine, usko smo surađivali s pet organizacija iz zajednica širom zemlje kako bismo istražili kako zajednice percipiraju i tretiraju svoj otpad i kako se mogu postići hiperlokalne promjene u upravljanju otpadom.
Ispostavilo se da čak i mala ulaganja u inkluzivne i nove pristupe, kombinovana s pažljivim istraživanjem lokalnih potreba, zaista rezonuju sa zajednicama – kako je ranije napomenuto, svi su svjesni problema otpada, ali malo ko može sam nešto učiniti po tom pitanju. Kroz inovacijski izazov, stvorili smo lokalnu mrežu aktivista koji su kolektivno učili o ponašanjima i praksama iza problema upravljanja otpadom i dijelili iskustva iz implementacije, čime su stvorili stvarnu promjenu koja je bila održiva.
Ono što se pojavilo je prva mapa sistema o problemu razvoja u Bosni i Hercegovini.
Nakon nekoliko godina razmišljanja o tome kako društvo i ekonomija koriste ili rasipaju ograničene resurse, možemo reći da je dizajner učenja Mreže bio u pravu: promjena sistema počinje s nekoliko brzih pobjeda.
Dio 3: Portfolio pristup kao finalna slika našeg sistema
Koji je bolji način za proširenje naših eksperimenata i primjenu znanja o sistemu nego da se integrišemo s ostatkom Ureda u zemlji kroz ciljano i strukturirano razvijanje portfolija? UNDP u Bosni i Hercegovini započeo je putovanje s Fondacijom Chora početkom 2023. kako bi predstavio portfolio pristup kroz zajedničko osmišljavanje portfolija cirkularne ekonomije, proces koji je – nije potrebno reći – bio značajno informisan kroz istraživanja Laba u prethodne tri godine o cirkularnosti i upravljanju otpadom.
Portfolio je rezultirao sa sedam konkretnih područja intervencije usmjerenih na promicanje cirkularnosti za određene industrije u zemlji. U 2023, nakon finalizacije portfolija, timovi su bili u mogućnosti odmah "aktivirati" dvije od tih intervencija. Jedna od njih je bila izričito usmjerena na – pretpostavljate - proširenje eksperimentalnog rada na općem upravljanju otpadom u zemlji istražujući i povezivajući se s lokalnim ekosistemom, digitalizacijom izvještavanja vezanog za otpad i, možda najvažnije, mapiranjem materijalnog toka otpada u odabranim velikim proizvodnim kompanijama kako bi se saznalo više o tome kako otpad može postati resurs za ekonomiju. Rezultati su bacili potpuno novo svjetlo na korištenje resursa u zemlji i potencijal tranzicije lokalne ekonomije: uspjeli smo osmisliti načine kroz koje se mogu unaprijediti prakse upravljanja otpadom u zemlji; angažovali smo umjetnike za vizualizaciju svijeta bez otpada i saznali gdje leže industrijske poluge za ubrzavanje tranzicije prema cirkularnoj ekonomiji. Portfolio pristup također se pokazao kao vrijedan alat za povezivanje sa svim dijelovima kuće i dijeljenje mnogih istraživanja i uvida koje je Lab generisao s većim timovima.
Nakon nekoliko godina razmišljanja o tome kako društvo i ekonomija koriste ili rasipaju ograničene resurse, možemo reći da je dizajner učenja Mreže bio u pravu: promjena sistema počinje s nekoliko brzih pobjeda.