Od svoje 13. godine, Mehmed Alagić iz sela Fajtovci kod Sanskog Mosta je duboko uključen u poljoprivredu. Sada, sa 24 godine, Mehmed, farmer i veterinarski tehničar, vodi farmu sa oko 60 muznih krava, teladi i bikova, te obrađuje oko 100 hektara zemlje. Na farmi Bego preuzeo je odgovornosti rano zbog zdravstvenih problema svog oca. Danas, zajedno sa suprugom Admirom, bivšom školskom drugaricom, i majkom Hatemom, proizvode oko 800 litara kravljeg mlijeka dnevno. Ovaj Dan mladih ističemo kako podrška mladim ljudima poput Mehmeda i Admire u agribiznisu održava lokalne ekonomije i podstiče inovacije i otpornost u ruralnim zajednicama.

Mehmed i Admira planiraju razviti rješenje za brigu o kravama i proizvodnju mlijeka na farmi Bego. Tokom ljeta, planiraju izgraditi novu štalu koja bi mogla primiti oko 70 muznih krava. Također žele uvesti mašinsku mužnju, što će im uveliko olakšati rad i omogućiti povećanje proizvodnje, koju procjenjuju da će rasti za najmanje jednu trećinu.

Na području Unsko-sanskog kantona nedostaju silosi za skladištenje žitarica, a Mehmed smatra da je to jedan od hitnih prioriteta koji treba biti osiguran u poljoprivrednom sektoru, posebno tokom trenutne krize na evropskom tržištu.

Na području općine Sanski Most, u 2021. godini proizvedeno je preko sedam miliona litara mlijeka. Predsjednik Udruženja lokalnih poljoprivrednih udruženja općine Sanski Most, Husein Selimović, objašnjava da su zbog porasta cijena poljoprivredne opreme i sirovina mnogi odustali od poljoprivrede, te da danas radi samo trećina proizvođača mlijeka u odnosu na prije 15 godina.

"Proizvodnja mlijeka je zahtjevan posao. Postoji velika odgovornost u vezi sa kvalitetom proizvodnje. Mnogi nisu mogli ispuniti standarde; neki nisu imali odgovarajuće objekte za smještaj stoke, a neki nisu imali mašineriju. Ova farma je pozitivan primjer; troje njih je zaposleno i vidljivo je da su profesionalci", kaže Selimović o farmi Bego.

"Kada se kreiraju ovakvi projektni prijedlozi, mora se prepoznati koji farmeri su vodeći i ozbiljno su shvatili posao. Admira radi kao i svaki drugi farmer na svijetu, ulazi u traktor i radi sve. I za to je potrebna prava mašinerija," dodaje on.

Admira objašnjava da rad na farmi počinje rano ujutro, obično oko pet ili šest sati, kada prvo hrane i muzu krave. Nakon toga, ako je vrijeme dovoljno dobro, odvajaju vrijeme za rad na poljima, a ako pronađe malo slobodnog vremena, Admira priprema i prodaje sireve različitih okusa.

"Nema ljudi, čak i da ih platimo da rade," kaže Admira i dodaje da su mnogi mladi napustili ovaj kraj, ali ona i Mehmed zaključuju s osmijehom: "Neko mora ostati i u Bosni."

Cijene nabavke gnojiva i stočne hrane također predstavljaju problem za farmu Bego, a kako Mehmed objašnjava, proizvođačima mlijeka su potrebni veći poticaji za proizvodnju.

"Proizvodnja mlijeka je bila isplativa dok se cijena koncentrata nije povećala, a to je dodatna hranjiva smjesa za krave. Sada gradimo novi objekat gdje planiramo postaviti robota koji će musti krave. Međutim, ako se cijena mlijeka ne popravi u narednom periodu, morat ćemo se prebaciti na nešto drugo ili na tov goveda, što je manje novca, ali lakše zaraditi. Muža krava je najodgovorniji posao," kaže on.

Oprema nabavljena putem projekta EU4AGRI uveliko je olakšala rad na farmi Bego, a Mehmed preporučuje i drugim farmerima da apliciraju.

Ukupna vrijednost investicije podržane kroz projekt iznosi oko 78,780.00 KM, od čega je sufinansiranje Evropske unije bilo oko 51,207.00 KM.

"Najveći problem za farmere je papirologija i birokratija u vezi sa izgradnjom objekata. Ovo nije tako veliki problem uopšte; međutim, problem su spore općinske službe. Administracija nas opterećuje," objašnjava on i zaključuje da je ovo odlična prilika za farmere i da planira ponovo aplicirati.

Projekat EU4AGRI, uz podršku Evropske unije, nastavlja unapređivati poljoprivredu i ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini, pružajući farmerima i lokalnim zajednicama priliku za prosperitetan i održiv razvoj. EU, zajedno sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) i Češkom razvojnom agencijom (CzDA), pruža različite oblike podrške, od finansijske pomoći do edukacije i promocije inovacija.

Tokom protekle četiri godine, podržano je više od 210 projekata širom BiH, usmjerenih na farmere, ruralne zajednice, mala i srednja preduzeća u ruralnim područjima, poljoprivredne zadruge i istraživačke institucije. Pored unapređenja poljoprivredne proizvodnje, projekti EU4AGRI i EU4AGRI-Recovery podržali su očuvanje radnih mjesta, a više od 475 novih radnih mjesta je kreirano kroz ove projekte