LocationsPančićeva omorika - drvo nade
15 November 2024
Očuvanje najstarije evropske vrste drveća
kroz cjeloživotnu ljubav
Rijetki i ugroženi relikt
Pančićeva omorika (lat. Picea omorika /Pančić/Purkyně.) je ugrožena endemo-reliktna vrsta i evropski četinar s IUCN-ove crvene liste. U evolucijskom smislu, to je najstarije živuće drvo u Evropi i ujedno, ali ne i slučajno, posljednje otkriveno – bilo je nepoznato sve do kraja 19. vijeka!
Kao živi predak četinara, Pančićeva omorika zauzima posebno mjesto.
Ali to nije razlog zbog kojeg se Milan Mataruga zaljubio u nju.
Čovjek koji voli šumu
Da želi biti šumar, Milan Mataruga je znao sa šest godina, prije polaska u osnovnu školu.
„Život s prirodom i u prirodi moj je izbor, otkako znam za sebe.“
Ali nije znao da ljubav prema šumi može biti fizički naporna - strme litice, surov i neprohodan teren, daleko od naselja i infrastrukture. I pored toga, kaže da bi „opet izabrao isti put“.
„Čak ni sada ne uspijevam ostati u svojoj kancelariji, i po kišnom vremenu adrenalin me tjera da odem i zaronim u šumu i provedem vrijeme u njoj.“
Ljubav na prvi pogled
Prof. Milan Mataruga danas je jedan od vodećih naučnika koji rade na očuvanju ove dragocjene vrste. Kako on to objašnjava:
„Pančićevu omoriku sam susreo na njenom prirodnom staništu odmah po dolasku na Univerzitet u Banjoj Luci 2000. godine. To je bila ljubav na prvi pogled...“
pravdajući se i vjerujući da ća ovu izjavu njegova supruga razumjeti na pravi način. Odmah ga je očarala ta prekrasna, ali rijetka biljka i od tada je to njegova omiljena vrsta.
„Ljepota stabla, surovost staništa koja nastanjuje, nova slika i pogled iza svake stijene, adrenalin dok se držiš rukama i nogama za strme litice, priče mještana o njoj, sve me to privuklo da posvetim najveći dio svog vremena istraživanju i zaštiti ove vrste."
Šume su odgovor
Većina svjetskog kopnenog biodiverziteta može se pronaći u šumama. Živimo u vremenu obilježenom međusobno povezanim krizama, gubitkom biodiverziteta, klimatskom nestabilnošću i degradacijom tla, sa blisko povezanim uzrocima i posljedicama. A takva su i rješenja za ove generacijske probleme.
Neće biti stabilne klime bez stabilne životne sredine, niti budućnosti bez održivog korišćenja zemljišta.
U tom kontekstu, projekat ‘Održivost zaštićenih područja’ (SPA), koji finansira Globalni fond za okoliš (GEF), a provodi UNDP u BiH, radi na zaštiti prirode i biodiverziteta u preostalim autohtonim šumama u BiH.
Glavni cilj ovog petogodišnjeg projekta je ponuditi održive alternative postojećem modelu upravljanja zaštićenim područjima u zemlji, čime će se preduhitriti posljedice klimatskih promjena na biodiverzitet.
Međusobno povezane krize, međusobno povezana rješenja
Areal Pančićeve omorike je izrazito ograničen – zauzima svega 60 ha zemljišta duž vijugavog toka rijeke Drine kroz planine, između zapadne Srbije i istočne Bosne i Hercegovine (Republika Srpska).
Antropogeni faktori, kao što su krčenje šuma i šumski požari, zajedno sa slabom konkurentnošću vrste, fiziološkim stresom uzrokovanim globalnim zagrijavanjem i većom osjetljivošću na bolesti, snažno su doprinijeli daljoj fragmentaciji staništa ove vrste. Kako bi se suprotstavili tim faktorima, od ključne je važnosti kontinuirano pratiti stanje vrste, zajedno sa naučno utemeljenom strategijom za očuvanje i regeneraciju njenih populacija.
Što je nekad bilo izgubljeno, sada je pronađeno
Početkom istraživanja Milanu Matarugi i njegovim kolegama je rečeno da Pančićeve omorike na pojedinačnim nalazištima više nema.
„Insistirali smo da ponovo odemo u šumu i provjerimo, 70 godina kasnije.“
Njihovim nalazima, objavljenim 2020. godine, poništena je konvencionalna istina, stara više od pola vijeka i rođena nova priča o Pančićevoj omorici prožeta nadom i ciljem. Opisom ovog ugroženog drveta na mjestima gdje je bila „otpisana“, Milan Mataruga je utvrdio da nada nije izgubljena i da oživljeni napori na očuvanju mogu uroditi plodom.
Od tada Prof. dr. Milan Mataruga predvodi inicijativu očuvanja dugu četvrt vijeka, koja je sada rezultirala uspješnom proizvodnjom sadnica Pančićeve omorike i njenom regeneracijom.
Za ljubav prema drveću
Zajedno sa Milanom Matarugom, projekat podržava povećanje areala Pančićeve omorike kroz ex situ regeneraciju, što se postiže sadnjom sadnica uzgojenih iz sakupljenog sjemena. Projekat podržava razvoj tri plantaže prevashodno u funkciji očuvanja genofonda ove vrste.
Sakupljanje šišarki, spašavanje vrsta
Kako i priliči strašnom „divu“ smještenom među planinskim vrhovima od hiljadu i više metara, sakupljanje šišarica je prava avantura; neka stabla Pančićeve omorike visoka su do 50 m i promjera pri vrhu tek nekoliko centimetara. Uspijevaju na vrtoglavim padinama daleko od puteva, staza ili naselja.
„Riječ je o izrazito strmim, nepristupačnim, kanjonskim terenima. Moje kolege sa Šumarskog fakulteta u Banjoj Luci i janismo alpinisti i nismo obučeni za takve poduhvate, ali naša želja da posjetimo sve lokalitete Pančićeve omorike jača je od toga. Nerijetko se događalo da nas lokalni vodiči ostave i kažu: „Ne idemo dalje jer tamo niko nikad nije bio“.
Borba za ono što je ostalo
Preostale sastojine Pančićeve omorike jako stradaju od šumskih požara. Surovost terena i strmina padina koja je spriječila krčenje šume sada vatrogascima onemogućava pristup i blagovremeno gašenje požara. Godine 2021., dvije najstabilnije sastojine u zemlji su uništene šumskim požarima usred ljeta.
„Nažalost, tokom 2021. godine izgorjele su dvije najveće populacije Pančićeve omorike. Naša procjena je bila da na lokalitetu Veliki Stolac ima 10.000 stabala, što je više nego na svim do sada opisanim lokalitetima. Zbog nerazvijene infrastrukture, helikopteri nisu bili dovoljni da spasimo ovaj lokalitet od posljedica požara. Ostalo je oko 10% stabala.“
Održavanje prirode za održivu budućnost
Radeći u 10 odabranih zaštićenih područja, SPA projekat radi na sveobuhvatnim procjenama uticaja klimatskih promjena. Na temelju toga, projekat priprema planove upravljanja i portfolio rješenja za prilagođavanje i jačanje otpornost za odabrane vrste i ekosisteme.
Projekat također radi na obnovi i rehabilitaciji zaštićenih močvarnih staništa, razvoju održivih turističkih proizvoda unutar odabranih zaštićenih područja, te razvoju inovativnih finansijskih mehanizama.
Ovim radom unapređuje se zaštita rijetkih i endemičnih vrsta u odabranim zaštićenim područjima.
Related
content
content
