LocationsVoda za stanovništvo, smanjenje gubitaka za Vodovod, unapređenje procesa u upravi za Grad Prijedor
19 September 2024
Rekonstrukcijom vodovodne mreže u naselju Čirkin polje kroz Projekat općinskog okolišnog upravljanja (MEG2), kojeg zajednički finansiraju Švedska, Vlada Švicarske, Vlada Češke Republike, te Evropska unija, a provodi ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH, Grad Prijedor će rješiti jedan od većih problema sa vodosnabdjevanjem.
“Strategija Grada Prijedora je da svi građani 24 sata imaju obezbijeđenu pitku vodu. Do sada to nismo imali jer sva naselja ili nisu imala vode, ili je vodovodni sistem zastario pa ga je trebalo rekonstruisati. Trenutno provodimo više projekata izgradnje i rekonstrukcije iz raznih programa, i kada je trebalo kandidovati projekat za bespovratna sredstva iz MEG2, tu nije bilo dileme. Odmah smo se odlučili da kandidujemo projekat Rekonstrukcija vodovodne mreže u Čirkin polju Faza II, III i IV koji se sada završava kroz MEG2, dok je ranije kroz MEG1 rađena Faza I”, kaže Rajka Zdjelar, viša stručna saradnica za komunalne poslove i poslove koordinacije projekata infrastrukture u Gradu Prijedoru, i koordinatorica za infrastrukturne projekte MEG-a.
Rajka Zdjelar
Zastarjela mreža, veliki gubici
Dodaje kako su građani Čirkin polja uglavnom imali vodu, ali je mreža zastarjela pa su gubici bili i do 80 posto, što je uticalo na to da nemaju redovnu isporuku.
“Sa izvora je bilo veliko zahvatište uz malu isporuku, što je pravilo velike gubitke za vodovodno preduzeće. Ovim projektom će se smanjiti gubici i obezbijediti redovna isporuka građanima, što nam je i prioritet. Faza II je još u toku, urađene su dvije zone i ostala je još jedna, ali na kraju su građani ti koji su najzadovoljniji jer velika je razlika imati redovnu isporuku vode. Kroz MEG2 će se izvršiti rekonstrukcija vodovodne mreže za 355 domaćinstava, uz priključenje novih 30 domaćinstava koja su u težoj materijalnoj situaciji i do sada nisu imali vodu. Kandidovali smo i Fazu V, ako bude MEG3, pa da zaokružimo kompletno naselje”.Rajka Zdjelar, viša stručna saradnica za komunalne poslove i poslove koordinacije projekata infrastrukture u Gradu Prijedoru
Voda – spas za naselje
Mještanin Mile Prokopić kaže kako u Čirkin polju živi od 1992. godine i nikada do sada nije imao gradsku vodu u kući.
“Nekoliko kuća pored nas su sami sebi vodili vodu i tako se snalazili, a ja i još par kuća nismo imali nikakvu vodu. Uglavnom smo bunare imali svi, i dok se ne priključimo na vodovod nas šestero iz dvije porodice još uvijek do priključenja koristimo bunar koji sam sam iskopao, i iz njega crpim vodu preko hidrofora i pumpe. Voda koja se sada uvodi je spas za ovo naselje, pogotovo za ovu ulicu u kojoj ja živim, i jedva čekam da se ovo uradi, da bismo i mi imali gradsku vodu, kao građani ovog naselja i mjesne zajednice, i kao građani Prijedora.”
Marinko Radivojac u Čirkin polju živi od 1989. godine i kaže da osim prekida snabdjevanja usljed čestih intevencija na nekim od kvarova na mreži, nije imao većih problema, ali da ga svakako raduje što će se problem za sve u ovom naselju napokon riješiti.
“Stanje s vodom je jedno vrijeme bilo katastrofalno, dosadilo je bilo nositi vodu u kanisterima i bio sam prinuđen da iskopam bunar koji smo koristili sve do prije dvije-tri godine. Tada je do nekoliko ulica niže rađena neka mreža i bio je koliko-toliko zadovoljavajući pritisak, o svom trošku smo se prikopčali na to, i sad je solidno, ali je snabdjevanje ipak dosta nestabilno uz nešto manji pritisak. Kada završe novu mrežu vjerujem da će biti bolje nego što jeste, neće biti svako malo neki popravci uz stalne nestanke.”
Mile Prokopić
Marinko Radivojac
Manje pritužbi na kvarove, više vremena za druge probleme
Radovan Pušac, stručni saradnik za poslove mjesnih zajednica ispred Regionalne kancelarije Prijedor2 kaže kako su im se građani Čirkin polja najčešće obraćali zbog problema oko vodovodne mreže koja je stara i dotrajala:
“Mještani su sada zadovoljni, dosta je domaćinstava dobilo rekonstrukciju vodovodne mreže, čak je i 30 porodica iz socijalno ugroženog stanovništva dobilo priključak, tako da se svi nadaju boljem. Jedan ogroman problem je riješen u ovoj mjesnoj zajednici, nadam se da će građani sada moći lakše da rješavaju sve druge probleme, i da ćemo im mi kao kancelarija u tome još bolje moći pomoći.”
Izvršni direktor Javnog preduzeća “Vodovod” Prijedor Dragan Stamenić kaže kako će se rekonstrukcijom vodovodne mreže u naselju Čirkin polje smanjiti gubici vode u sistemu, samim tim uštedjeti struja na pumpanju, uz manje poziva građana na skoro svakodnevne intervencije usljed kvarova, što će im u konačnici olakšati ostale poslove:
“Ovim projektom smo u prvoj fazi riješili veći dio donjeg naselja Čirkin polja gdje su ljudi već zadovoljni pritiskom. Uradili smo potom dio u Gomjenici gdje su ljudi imali iste probleme, i sada se radi gornji dio naselja u dvije do tri zone. Oni su na većoj koti i imali su veće probleme, pa su se snalazili na razne načine, kopali bunare, a u nekim slučajevima stavljali pumpe direktno na naš sistem što je zabranjeno i narušavalo je sigurnost snabdjevanja. Rekonstrukcijom i ovog dijela naselja stanovništvo će dobiti adekvatan pritisak i količine vode. Urađeno je više od dvije trećine posla, a kada bude sve završeno onda ćemo krenuti u fizičko spajanje korisnika na nove cijevi u šahtu, s novim ventilima i vodomjerima uz uređenje samog sistema vodosnabdjevanja”.Dragan Stamenić, izvršni direktor Javnog preduzeća “Vodovod” Prijedor
Radovan Pušac
Dragan Stamenić
Uređenje sistema vodosnabdijevanja
Samostalni stručni saradnik za strateško planiranje razvoja Grada i koordinator za MEG projekat u Gradu Prijedoru Svetozar Vučkovac kaže kako je ovo zasigurno jedan od najbitnijih projekata u BiH u odnosu i radu prema lokalnim zajednicama, jer predstavlja najveću i najsloženiju intervenciju u radu sa lokalnim zajednicama, samim tim i za Grad Prijedor.
“Smatram da je MEG projekat nešto najbolje što se moglo desiti lokalnim zajednicama u BiH. Efekti i doprinosi koje je Grad Prijedor ostvario kroz Projekat MEG od 2016. godine kroz prvu, i unazad dvije godine kroz drugu fazu su višestruki i mogu se posmatrati u raznim aspektima. Osvojena su značajna grant sredstva iz kojih su finansirani veliki infrastrukturni projekti, a drugi aspekt se može posmatrati kroz podršku u nabavci značajne tehničke opreme kako za Gradsku upravu tako i za naše lokalno preduzeće. Projekat se u okviru svojih aktivnosti bazira i na radu sa lokalnim vodovodnim i komunalnim preduzećima”, kaže, te potcrtava da iako su obezbjeđena značajna grant sredstva, fokus nije samo na njima, već na unaprjeđenju rada samih lokalnih zajednica:
Svetozar Vučkovac
Funkcionalna uprava i nakon okončanja projekta
“Benefiti infrastrukturnih projekata finansiranih bespovratnim sredstvima su značajni, ali je po mom mišljenju suština i značaj projekta da se unaprjeđuju procesi u upravi, jer se tu posmatra rad uprave kroz odnos prema građanima, privrednicima, nevladinom sektoru i ostalim akterima”.
Dodaje kako je važno da Gradska uprava sa novouspostavljenim procesima funkcioniše dalje i nakon okončanja projekta:
“Završiće se projekat, upotrijebiti se grant sredstva, ali će iza svega ostati mnogi procesi koji su uspostavljeni i dalje će biti samoodrživi. Grant sredstva stimulišu lokalne zajednice da se aktiviraju oko uvođenja i uspostavljanja tih procesa, a realizacija infrastrukturnih projekata dođe kao ‘šlag na tortu’. MEG je sigurno uspostavio jednu reformu u radu lokalnih zajednica u BiH”.
Ističe i značajnu tehničku podršku kao jedan od značajnijih segmenata projekta:
“Eskpertni tim kojeg angažuje projekat MEG kroz tehničku asistenciju radi jednu sveobhvatnu analizu lokalne zajednice iz koje proističu neke mjere i preporuke koje bi lokalna zajednica trebala da unaprijedi u narednom periodu, i od stepena usvajanja implementacije tih preporuka zavisi nivo grant sredstava koje jedna lokalna zajednica može da ostvari. Grad Prijedor se zadnjih nekoliko godina nalazi u samom vrhu tih lokalnih zajednica koje uspješno implementiraju sve te preporuke i ostvaruju grant sredstva”.
Kroz MEG je, dodaje Vučkovac, povećan nivo transparentnosti i otvorenosti Grada prema građanima:
“Povećan je nivo efikasnosti i efektivnosti, što se i vidi kroz naše aktivnosti posljednjih nekoliko godina. Veliki iskorak je napravljen i kod uspostavljanja elektronskih servisa, i Grad Prijedor prednjači u BiH kod elektronskih servisa i važimo kao dobar primjer za druge lokalne zajednice, imamo puno e-kanala putem kojih građani mogu da apsolviraju svoje potrebe. Spomenuo bih E-Citizen kao nešto što je veoma značano ne samo u Prijedoru, već i u drugim partnerskim zajednicama, koji omogućava da građani direktno komuniciraju sa Gradskom upravom, gradonačelnikom, Skupštinom i odbornicima, da postavljaju pitanja i primjedbe, prijavljuju komunalne probleme i učestvuju u javnim raspravama.”Svetozar Vučkovac, samostalni stručni saradnik za strateško planiranje razvoja Grada i koordinator za MEG projekat u Gradu Prijedoru
Razmjena dobrih praksi
Svetozar Vučkovac ističe kako je kroz MEG2 uspostavljen i sistem mentorstva, gdje lokalne zajednice iz prve faze koje su prošle dalje mentorišu nove, pa je tako Grad Prijedor dao značajnu podršku Mrkonjić Gradu i Trebinju, dok Rajka Zdjelar kaže kako uz to što MEG puno znači za Grad i građane kao njegove krajnje korisnike, te potcrtava saradnju sa drugim lokalnim zajednicama koje su učestvovale u projektu:
“Komunikacija uspostavljena tokom samog provođenja projekta unaprjeđuje i rad svih nas. Kroz razne radionice i aktivnosti MEG je učinio da se bolje povežemo i sa drugim opštinama i gradovima, razmijenimo dobre i loše prakse, i to je isto veliki benefit. Imali smo po raznim osnovama mnogo radionica i seminara, gdje nam puno znače dobre, ali i loše prakse drugih koje su ispravljene kroz projekat, koje smo imali priliku čuti i međusobno razmijeniti. Mnoštvo je benefita”.
Vezani
sadržaj
sadržaj
