Juče, danas, sjutra: 80 godina borbe za ženska prava u Crnoj Gori

Razgovori o rodnoj ravnopravnosti

December 11, 2023

U crnogorskom gradu Kolašinu je prije 80 godina osnovan ženski pokret koji je označio početak emancipatorskog puta žena i cjelokupnog crnogorskog društva. No, iako je prošlo osam decenija otkako su žene izborile politička i ekonomska prava, repatrijarhalizacija društava i ugrožavanje ljudskih prava opominju da osvajanje slobode još uvijek traje, te da još nije došlo do potpunog ostvarivanja zakonima zagarantovane ravnopravnosti.

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori kreirao je prostor za dijalog o ključnim pitanjima za dostizanje rodne ravnopravnosti. Pozivajući na razmišljanje o stanju u oblasti ljudskih prava, ovogodišnji Razgovori o rodnoj ravnopravnosti, kao dio globalne kampanje „16 dana aktivizma” bili su jedinstvena prilika za sveobuhvatnu ocjenu stanja po pitanju rodne ravnopravnosti. UNDP je Razgovore o rodnoj ravnopravnosti organizovao u saradnji sa ambasadama Češke Republike i Austrije u Crnoj Gori, Delegacijom Evropske unije, Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvom rada i socijalnog staranja, te Skupštinom Crne Gore, Crnogorskim narodnim pozorištem, JU Muzeji i galerije Podgorice, Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, Opštinom Kolašin i Centrom za kulturu Kolašin, civilnim sektorom i drugim partnerima.

Razgovori o rodnoj ravnopravnosti ojkupili su više od 400 učesnika i učesnica, i nijesu bili samo formalna manifestacija podrške, već potvrda duboke posvećenosti stvaranju inkluzivnog društva, koje njeguje rodnu ravnopravnost u svim segmentima života.

Kampanja je započeta u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, diskusijom o investiranju u prevenciju rodno zasnovanog nasilja nad ženama, kada su predstavnici i predstavnice Vlade Crne Gore, akademske zajednice, medija, nevladinih organizacija, diplomatskog kora, aktivisti i aktivistkinje za ljudska prava, osvijetlili različite manifestacije retrogradnih procesa na globalnom nivou koji se prelivaju i na Crnu Goru.

Prisustvo rodno zasnovanog govora mržnje i nasilja nad ženama u online sferi i javnom prostoru ukazalo je na izazove današnjice i pokazalo da se borba za rodnu ravnopravnost mora voditi na različitim frontovima. Statistika koja pokazuje da će svaka treća žena tokom svog života doživjeti neku formu fizičkog ili seksualnog nasilja djeluje poražavajuće, ali istovremeno postavlja imperativ za ozbiljan i hitan odgovor svih društvenih aktera. Javni diskurs u crnogorskom društvu često odražava ukorijenjene patrijarhalne obrasce, normalizaciju rodnih stereotipa i ograničavanje slobode izražavanja pojedinaca. Očekivanja o „muškom“ i „ženskom“ ponašanju čvrsto su utemeljena u jeziku, stvarajući ozbiljne prepreke za primjenu ženskih ljudskih prava. Rodni stereotipi otvaraju vrata seksizmu u ličnoj i profesionalnoj sferi i pred državne organe stavljaju odgovornost da budu osjetljivi na slučajeve stereotipizacije, degradiranja i dehumanizacije žena.

Ovdje se naglašava ključna uloga medija u oblikovanju društvenih stavova i percepcija. Mediji su prepoznati kao moćno sredstvo uticaja na javno mnjenje i mogu odigrati ključnu ulogu u suzbijanju govora mržnje i seksizma. Jednako važno je i suzbijanje govora mržnje putem društvenih mreža, a koji je u najvećem broju slučajeva upućen ka ženama koje su iskoračile iz sfere privatnog i postale aktivne učesnice društvenih i političkih procesa. Žene su, kako je naglašeno, ključne u izgradnji zajednica koje podstiču dijalog, pomirenje i saradnju. Ravnopravno uključivanje žena u procese mira predstavlja ključ za stvaranje održivih politika koje doprinose smanjenju nasilja u društvu. Iskustva drugih zemalja, poput Republike Češke, ukazuju i na važnost uključivanja muškaraca u procese promjene, jer dostizanje rodne ravnopravnosti nije moguće bez učešća svih.

Posebno inspirativan razgovor bio je posvećen temi višestruke diskriminacije kao posebnog oblika nasilja sa kojim se suočavaju žene sa invaliditetom. Otvoren razgovor pružio je dragocjene uvide u strukturalne prepreke sa kojima se svakodnevno suočavaju žene sa invaliditetom, ne samo kroz prizmu invalidnosti, već i kroz patrijarhalne obrasce i predrasude u društvu. Žene sa invaliditetom često se suočavaju s nasiljem koje ide iznad institucionalnog, strukturnog, ekonomskog, do psihičkog i fizičkog, što može dovesti do potpune izolacije. Žene sa invaliditetom su tri puta više izložene rodno zasnovanom nasilju, uključujući i porodično, nasilje od intimnih partnera, njegovatelja ili u okviru institucionalnih ustanova. Događaj je bio prilika da se podijelile alarmantni podaci do kojih je došao UNDP u Crnoj Gori, kroz saradnju sa nevladinom organizacijom IKRE iz Rožaja sa kojom je skoro hiljadu žena sa invaliditetom iz sjevernih crnogorskih opština podijelilo svoje iskustvo nasilja, razotkrivajući dubinu i višeslojnost ovog problema.

Jedan od događaja u okviru Razgovora o rodnoj ravnopravnosti, bio je posvećen važnom jubileju – 80. godišnjici od osnivanja ženskog pokreta u Crnoj Gori 5-6. decembra 1943. godine u Kolašinu. Od tada Crna Gora prolazi snažnu emancipaciju, a razvoj ženskog aktivizma tog doba udara temelje savremenog međunarodnog i nacionalnog zakonodavstva. Razgovori na ovu temu bili su zasnovani na istorijskom kontekstu razvoja ženskog aktivizma koji je oslobađao crnogorske žene, ali se i nosio sa različitim društveno-političkim trendovima koji su postavljali mnoge izazove pred žene i ženski pokret. Praveći refleksiju na 80 godina borbe za ženska prava i ljudska prava, sagovornici i sagovornice su se složili, da uprkos postignućima, proces ostvarivanja prava i sloboda nije završen, posebno s obzirom na izazove retrogradnih procesa i repatrijarhalizacije društava. Na događaju je promovisana i publikacija „Osvajanje slobode – Pravo glasa nam treba da bismo i njega upotrijebile za stvar mira“ u kojoj je sačinjen kalendar ključnih događaja po pitanju prava žena i emancipacije društva.

Kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i Razgovori o rodnoj ravnopravnosti nije samo vrijeme za sjećanje na postignuća, već i platforma za razmatranje budućnosti. To je pokazao događaj u Skupštini Crne Gore, posvećen političkom putu žena od sticanja prava glasa. Panelisti i panelistkinje su ukazali na imperativ novih oblika udruživanja i organizovanog odgovora na izazove koje žene danas suočavaju u političkom prostoru. Proces političke participacije žena ne završava se samo sticanjem prava glasa. Naprotiv, to je samo početak. Osvrćući se na istorijski kontekst političke participacije žena u Crnoj Gori, istaknuta je važnost aktivnog angažmana i podrške ženama u politici. Implementacija kvota za žene predstavlja jedan od koraka ka postizanju ravnoteže u političkom reprezentovanju. Međutim, istaknuto je da kvote same po sebi nijesu dovoljne, već da je neophodno raditi na stvaranju inkluzivnog političkog okruženja koje podstiče ravnopravnu participaciju svih građana, bez obzira na pol. Žene u politici se danas suočavaju sa izazovima koji ograničavaju njihovu potpunu participaciju. Ovi izazovi ne smiju biti ignorisani, već moraju postati predmet duboke analize i zajedničkog djelovanja kako bi se stvorili uslovi za ravnopravnu političko učešće žena.

Prepoznajući snagu umjetnosti i kulture u dostizanju rodne ravnopravnosti, crnogorska pozorišna publika je ove godine imala priliku da više sazna o procesima koji su doveli do političkih, ekonomskih, kulturnih i svih drugih prava žena kroz predstavu „Politička istorija žena Crne Gore“ u produkciji UNDP-a, a čiju režiju potpisuje Marija Perović. Kao i prije sedam godina, kada je predstava prvi put igrana povodom 70 godina otkako su žene izborile pravo glasa, reakcije publike u kolašinskom Centru za kulturu i Crnogorskom narodnom pozorištu bile su izuzetne. Ovo edukativno putovanje rađeno je na osnovu istoriografske građe, nudeći crnogorskoj publici autentičan poziv u borbu za prava žena u Crnoj Gori i na kreativan način zaokružila ovogodišnju kampanju jasnom porukom – rodna ravnopravnost u svim sferama društva je još uvijek dalekosežan cilj, ujedno i jasna civilizacijska vizija od koje crnogorsko društvo i žene Crne Gore neće odustati.